"Krvotok globalne ekonomije"
Od nafte do supermarketa: Zašto rat u Iranu prijeti rastom cijena hrane širom svijeta

Naglo poskupljenje nafte izazvano ratom između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana moglo bi uskoro osjetiti i potrošači u supermarketima širom svijeta. Ekonomisti upozoravaju da rast cijena energije gotovo uvijek vodi rastu cijena hrane, jer gorivo, transport i gnojiva čine ključne karike u globalnom lancu snabdijevanja hranom.
Oglas
Zašto je nafta naglo poskupjela
Cijena nafte ove sedmice prešla je 100 dolara po barelu prvi put od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Razlog je poremećaj u transportu nafte kroz Hormuški moreuz - jednu od najvažnijih energetskih arterija svijeta.
Kroz ovaj uski morski prolaz između Irana i Omana prolazi oko 20 posto svjetske nafte, a većina tankera sada izbjegava prelazak zbog sigurnosnog rizika. Napadi na brodove i ometanje navigacije doveli su do gotovo potpunog zastoja pomorskog prometa u tom području.
Bez stabilnog protoka nafte globalno tržište suočava se s manjkom ponude, što podiže cijene energenata.
Kako skupa nafta podiže cijenu hrane
Rast cijene nafte direktno utiče na gotovo svaku fazu proizvodnje i distribucije hrane.
Poljoprivreda je snažno zavisna od energije: gorivo pokreće traktore i kombajne, dok se prirodni plin koristi za proizvodnju gnojiva koja povećavaju prinose usjeva.
Osim toga, hrana mora biti transportirana - često hiljadama kilometara - od farmi do luka, skladišta i supermarketa. Kada gorivo poskupi, rastu i troškovi transporta, što se na kraju prenosi na potrošače.
„Krvotok globalne ekonomije je transport“, rekao je ekonomista David McWilliams. „Sve je pitanje logistike - kako prebaciti robu od tačke A do tačke B“.
Hrana posebno osjetljiva na energetske šokove
Historija pokazuje da skok cijena energije gotovo uvijek dovodi do rasta cijena hrane.
Veliki energetski šokovi - poput naftnog embarga 1973., Zaljevskog rata 1990. ili finansijske krize 2008. - bili su praćeni rastom inflacije i usporavanjem globalne ekonomije.
Ekonomisti upozoravaju da bi se sličan scenario mogao ponoviti i sada, posebno ako rat potraje i ako nafta ostane iznad 100 dolara po barelu.
Najveći udar na siromašnije zemlje
Rast cijena hrane najviše pogađa siromašnije države, gdje domaćinstva već troše veliki dio prihoda na osnovne namirnice.
Mnoge od tih zemalja zavise od uvoza žitarica, gnojiva i goriva. Kada cijene energije porastu, troškovi proizvodnje hrane i transporta brzo rastu, što može dovesti do nestašica i naglog rasta cijena.
Analitičari upozoravaju da bi dugotrajan poremećaj u snabdijevanju naftom mogao pokrenuti širi lanac ekonomskih posljedica – od inflacije do usporavanja globalnog rasta.
Drugim riječima, rat koji je počeo na Bliskom istoku mogao bi uskoro imati vrlo konkretne posljedice na tanjirima potrošača širom svijeta.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare
Oglas